Autori | Urednički odbor | Forum | Kontakt
5.045 učitanih stranica u zadnja 24 sata | 1164 objavljenih članaka
Pretraga Popis članaka
UVODNIK

Na tekst o prodaji jabuke i činjenicama koje sam iznio u tekstu podigla se prašina. Komentari su bili na mjestu i u biti se nisu ticali činjenica. Želim podijeliti neke od komentara, a zapravo je ključna primjedba bila na spominjanje veletrgovaca kao činjenice bez koje se kod nas kao ne može. Najprije da kažem kako je moja procjena o očekivanom padu cijena jabuke komentirana kao neposlovni pristup mene kao voćara. Ja sam međutim i savjetnik za voćarstvo tako da sagledavam situaciju i „odozgora“. S obzirom da je odnos voćara i veletrgovaca kod nas manje-više  činjenica, tako je pristup koji sam zauzeo na mjestu. To stajanje na mjestu gdje veletrgovci stoje na ramenima voćara, a trgovački lanci na ramenima veletrgovaca je sigurno neprirodan odnos među navedenim „partnerima“, a možebitne manjkavosti voćara nikako ne opravdavaju odnos koji veletrgovci i trgovački lanci imaju prema voćarima. Dakle, nije za očekivati da jedna od strana koja prodaje svoje proizvode sugerira manju otkupnu cijenu za svoje proizvode, što se moglo izvesti iz moje pozicije kao voćara, a to se moglo iščitati iz mog teksta. Ono što je bila poanta je ipak činjenica velike ponude i male potražnje. Kako će se to očitovati na hrvatskom tržištu, sada kada smo u potpunosti otvoreni tržišnim situacijama u EU pokazat će vrijeme. U svakom slučaju želja mi je u ovoj stvari biti potpuno u krivu. Ali Poljaci imaju rekordan rod, preko 3,5 mil. tona, imaju zatvoreno tržište Rusije i imaju poticaj države u izvozu jabuke. Oni već planiraju izvoz u SAD, pa gdje neće u Hrvatsku, i to pakiranu jabuku, direktno u naše trgovačke lance, po vrlo konkurentnim cijenama. I zato je velika potreba za promjenama u kojima će voćari zavladati situacijom. Primjedba je bila zašto podrazumijevam veletrgovce kao da su oni najnormalnija stvar u voćarstvu. Veletrgovci kao takvi su definitivno suvišni, međutim, oni su kod nas činjenica koju ne možemo zanemariti. Bilo bi lijepo kada bi voćari bili ujedinjeni i zavladali infrastrukturom za čuvanje i pripremu jabuke za tržište. Međutim, to se ne događa. Voćari se ne mogu dogovoriti (jer imaju najrazličitije interese i najrazličitije proizvodnje i najrazličitije osobnosti pa se onda često zajednički interes ne uspije profilirati. Čak su i neki veletrgovci uočili potrebu da se voćari aktivnije angažiraju i budu suvlasnici te infrastrukture. Zašto su veletrgovci kod nas činjenica? Pa koji to naš proizvođač ili skupina proizvođača (zadruga) može kontinuirano i sigurno opskrbljivati trgovačke lance sukladno njihovim zahtjevima? Nema takvih kod nas. To kod nas mogu samo i jedino veletrgovci: Fragaria, Gomolava, Abundan, Agrofructus (ili Belje, a kako će se sutra zvati ne znam), Paško, … Kakav će odnos voćari zauzeti u tom odnosu? Doista nisam optimističan. I to iz više razloga. Prvi razlog je interes. Veletrgovci nemaju nikakvog interesa dati više nego moraju. Razjedinjeni voćari su fenomenalni za pregovaranje. To je kao nekad: na početku sela je cijena jedna, na kraju sela je cijena totalno druga. Drugo, voćari niti sami nemaju ideje što napraviti po tom pitanju. Razgovarajte s njima, vidjet ćete kako bi danima mogli pričati o vremenima kako su s jednog hektara voćnjaka svake godine kupovali novi auto, i slične priče. Umjesto da snimaju situaciju, pomire se sa stvarnošću, da se prema tome prilagođavaju, pritom analizirajući svaki detalj, oni to u prosjeku nisu u stanju. Voditi voćarstvo po poslovnom modelu, a ne hobby modelu ili modelu „tako su radili naši stari“, to je ono što bi voćari trebali raditi. I konačno voćarska struka (zajednica): dok nema naprednih mladih ljudi koji ne idu na izlete nego na stručne ekskurzije, ispitujući iskustva naprednih voćarskih gospodarstava, do tada voćari nisu dobra strana za raditi biznis. Jer oni u prosjeku nemaju pravih ideja. Par riječi o „idejama“. Bili smo tri dana s kolegama voćarima iz Republike Srpske BiH u Sloveniji i Austriji. U Austriji smo se susreli s dva uzorna voćarska gospodarstva. Imaju po 40-tak ha voćnjaka, uglavnom jabuka. Svaki od njih direktno proda oko 15% jabuka, a ostatak u kooperativu. Troškovi proizvodnje se razlikuju, međutim njima je potpuno jasno kako oni moraju padati, a da kvaliteta voća mora rasti. Voće mora biti prihvatljive cijene i superiorne kvalitete. Kako bi se potražnja povećala. Zato stalno prihvaćaju nove tehnologije. Strojna rezidba je dramatično smanjila troškove ručnog rada i povećala terminsku efikasnost rezidbe odnosno voćarski uspjeh. Reže se kad je to potrebno, a ne kada se stigne. Keep in Touch mreže omogućuju dramatično smanjenje upotrebe pesticida, hormona za prorjeđivanje, ljudskog rada, a povećava kvalitetu voća. Tko čeka, taj neće dočekati neka bolja vremena da dođu sama od sebe. Kaže g. Walter Schiefermüller kako on predviđa da jabuke nema 11,5 mil. tona, nego da je ima 13-14 mil. tona i da je kriza veća nego se želi priznati. Zato je kolegama iz Bosne izrekao legendarno: „Ich gratuliere!“ ili „Čestitam vam“, ili „Blago vama“ na trenutnoj situaciji s Rusijom, koja će prema njegovom predviđanju potrajati, a u kojoj oni mogu obrati vrhnje. I istina je to, ove godine su voćari iz Bosne jako dobro prodali krušku, a i jabuku će prodati dobro. Zato je sada za njih izvrsno vrijeme da se investira i bude spremno ponuditi voće na prodaju. Stoga, kako kaže g. Walter, on predviđa da će već u slijedećoj godini biti posjećeno oko 25% voćnjaka u Austriji. Situacija ne miriše na dobro, a preživjet će, a možda i profitirati samo najbolji, najstručniji, najprilagodljiviji. Činjenica je da to nije lako, ali promjene na stvarnost koja nas okružuje je neminovna. U suprotnom se gubi. To je životna stvarnost. Mairac Apfelino Boskoop ispod Keep in Touch mreže
IZDVAJAMO

06.04.2014.
U Kominu, malom selu na ušću Neretve, pored Opuzena, raste mala voćarska zajednica pod vodstvom dvojice agronoma: Žile Vlahovića i Damir Lučića. Damir Lučić je manje važan u ovoj priči, tek je toliko važan što je bliže Europi pa je onda bliži i novim tehnologijama. Središnji lik te priče je Ranko Vlahović - Žile (vidite ga na prvoj slici dolje). Prije 6 godina smo ispričali priču o njemu: http://vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=929&highlight=RANKO%20VLAHOVI%C4%86 Dok je hrvatska voćarska struka raspredala da li je bolja šiba ili razgranata sadnica, da li je u voćarstvu nužno navodnjavanje i slične gluposti, Žile je sadio supergusti nasad na razmak redova 2,7 m i u redu 0,6. Da bi to mogao cijepio je podlogu na 55 cm kako bi joj sputao rast. Parcelu je zakrenuo suprotno položaju kako bi bila okrenuta prema sjeveru i jugu i danas ima superfunkcionalan nasad prirpremljen za strojnu rezidbu, strojnu prrojedu i aplikaciju na svaki drugi red i rad s koncentraicjama, a ne s dozama. Puno od tih ideja je potpuno neshvatljivo za većinu, međutim, ako želiš biti najbolji onda moraš raditi najbolje. Onaj tko pliva s masama propada! Lani je bila loša godina i ubrao je na 2,4 ha "samo" 110 tona. Godinu prije 170 tona. No, da skratimo priču, donosimo fotogaleriju strojne rezidbe u Kominu na Neretvi. --------------- 1. Ranko Vlahović, neslomljivi vizionar. 2. Prije rezidbe 3. Prije rezidbe 4. Prije rezidbe 5. Prije rezidbe 6. Prije rezidbe 7.  Prije rezidbe 8.  Prije rezidbe 9. Rez 40 cm od provodnice 10. Potencijal roda ekstreman 11. U južnom Tirolu nemaju iskustava s rezdibom u cvijetu, u Francuskoj to rade u određenim slučajevima 12. Rez neprihvatljiv u ručnoj dugoj rezidbi. Kod strojne rezdibe sasvim normalan i s drugim fiziološkim rezultatom nego kod ručne rezdibe 13. Kasna strojna rezidba može utjecati negativno na krupnoću plodova i na smanjenje vegetativnog porasta 14. Još jedan primjer "čudnog", ali u strojnoj rezidbi prihvatljivog reza 15. U Neretvi nemaju problema s krupnoćom plodova, niti s preslabim porastom, stoga je rezidba u cvatnji bila prihvatljiva, a možda i poželjna. Iskustva ćemo vam prenijeti 16. Komentar mnogih na strojnu rezidbu je bio: "Vidjet ćemo kako će kod vas ispasti pa ćemo možda ai mi to raditi". Vizionara, stručnjaka s "cojones" je malo i to je tako. Većina je bez vizije, bez hrabrosti, bez stručnost. Kažu da je nervoza prisutna kod onih koji ne znaju. 17. Sada je moguće odraditi perfektnu aplikaciju pesticida sa smanjenom dozom 18. 19. Ovako ostavljen vrh i nema straha za vegetativno "divljanje". 20. Stroj je opremljen i rezačim elemntom koji reže i vrhove i ispod grane koje su obješene 21. Detalj reza 22. Proizvođač stroja ja talijanska FAMA. Vrijednost stroja je oko 11.000 EUR s transportom. Dobavljač Inventivna rješenja d.o.o. (info@vocarstvo.org)
Opširnije
Kalkulator infekcija krastavošću-jabuka
Temperature:
Min Max Prosječna
Vlaženja lišća u satima:
Preračunaj
Arhiva članaka
rujan 2014
ponutosričetpetsubned
25262728293031
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293012345
Na odabrani datum nema objavljenih članaka
Aktualna zaštita
11.01.2012.
Topli dani prosinca i sječnja potaknuli su na određeni lokacijama kretanje/bubrenje pupova breskve. Podsjećamo da topli dani s temperaturama od preko 7-8 °C uz oborine u vidu kiše te visoku zračnu vlažnost mogu biti pogodni za infekciju gljivom kovrčavosti lista breskve (Taphrina deformans). Ukoliko niste odradili zaštitu/dezinfekciju bakrenim preparatima nakon opadanja lista toplo preporučujemo da odradite HITNO zaštitu bresaka i nektarina bakrenim preparatima oštro vodeći računa da ne provodite prskanje na temperaturama ispod 0 °C zbog moguće fitotksičnosti. Kada prskate gledajte da svaki dio pupa bude dobro pokriven, ali ne na način da se s grana sredstvo cijedi, nego inzistirajući na sitnim kapljicama, u mirno vrijeme s optimalnim dozama. Prskate sredstvima kojima tretirate breskvu na početku vegetacije i to u fazi bubrenja pupova na bazi bakra (Bordoška juha, Cuprablau Z, Champion, Kocide , Nordox, Modra galica, Plavi kamen, Bakreno vapno WP 50, Kupropin WP, Gypso, Cuprocaffaro 50 WP, Rame caffaro 32 WP, Neoram WG, Champion tekući, Champion 50 WG, Cuproline, Kocide DF, Cuprablau Z, Bordošku juhu, Bordoška suspenzija i sl.), dakako slijedeći upute proizvođača. Više o problemu kovrčavosti lista breskve možete naći u članku autora Danka Tolića na: http://vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=182 Preporučujemo i članak Željkice Oštrkapa-Međurečan na: http://www.komora.hr/?page=savjeti,15,177
Opširnije
 
oglas
oglas
oglas
oglas
 
Struktura Posjećenost
  • Broj stranica: 1164
  • Broj znakova: 3.287.565
  • Broj fotografija: 1.312
  • Broj crteža: 134
  • Broj tablica: 190
  • Broj grafikona: 45
  • Broj histograma: 1
  • Broj videa: 3
Struktura Posjećenost
  • Broj posjetitelja: 4.073
  • Broj učitanih stranica: 5.496
  • Broj pogodaka s pretraživača: 212
VIDI WEB TOP 100